Najviše kote u općini su velebitski vrhovi: Sveto brdo (1752 m) i Babin vrh (1744 m). Sveto brdo visine 1752 m drugi je, po visini, vrh Velebita i najviši vrh Općine Lovinac. Nalazi se na jugoistočnom kraku planine, i pripada vrhuncima Južnog Velebita, gdje se i nalazi najviši vrh Velebita - Vaganski vrh (1757 m, koji se nalazi na području grada Gospića).

Vrh Svetog brda se jasno ističe na horizontu, gledanom s morske strane Velebita, na području od otoka Paga do otoka Pašmana, jer se nakon njega (u jugoistočnom smjeru) naglo gubi visina Velebita prema vrhuncu Ćelavcu (1198 m), prijevoju Prezid (766 m) što povezuje gradove Gračac i Obrovac (tom je cestom bio vođen glavni promet na relaciji Zagreb - Zadar prije proboja tunela Sveti Rok na trasi Autoceste Zagreb - Split), te zadnjem višem vrhu Crnopcu (1402 m).

Od Svetog brda i Babinog vrha, na primorsku se stranu, ruše strmoglave stijene završavajući gotovo 1000 m duboko u Velikoj Paklenici. Na ličku se stranu planinski hrbat, također strmo, ruši linijom ličkog rasjeda prema Lovincu, ali tu je krš mnogo pitomiji i zeleniji.

Uzduž ličke padine od prijevoja Mali Alan postoji pregib na kojem se izmjenjuju guste šume i travnati doci (doline) s nepresušnim izvorima.

U reljefnom smislu to je prostor neobične ljepote i predstavlja pravi primjer dinarskog krškog krajolika. Osnovu reljefa čine hrbat Velebita na jugozapadu, masiv Resnika na istoku i jugu Općine. U masivu Resnika visinom se ističu grebeni Trovrh (1234 m), Risovac (1112 m) i Jasenar (1178 m). Pojedina brda (Komič, Mirkača, Vrletuša, Petrašića vrh) od grebena su odvojena dugim dolcima. Raščlanjenost reljefa slika je tog dijela općine, visoki grebeni i zasebni vrhovi izmjenjuju se s bujnim dolinama, dragama i prijevojima.

 

Južni Velebit

Južni Velebit se proteže od Oštarija na cesti Gospić-Karlobag do prijevoja Mali Alan na cesti Lovinac-Obrovac. Dugačak je 46 km zračne linije. U južnom Velebitu, razlikuje se dio strme ličke padine, gdje se nalaze najviši vrhovi Velebita (Vaganski vrh, 1757 m i Sveto Brdo 1753 m) te primorska padina koja nije strma kao lička. Na tom prostoru isprepliću se mediteranska klima u primorskom dijelu i kontinentalna u unutrašnjosti. Za planinarenje su lički putevi ugodniji zbog šumskog hlada i pitkih izvora. Na području južnog Velebita nalazi se Nacionalni park Paklenica, jedno od najatraktivnijih područja Velebita gdje se isprepliće ljuti krš sa škrapama, a istovremeno i sa šumama bukve, crnog bora, graba te s mnoštvom cvjetnih vrsta i prekrasnih livada. To područje proglašeno je nacionalnim parkom 1949.god., kada je imalo 3675 ha, a 1999.god. se povećalo na 96oo ha. Nacionalni park obuhvaća Veliku i Malu Paklenicu. Najbolje su trasirane staze iz Velike Paklenice, dok je mnogo teže kroz divljinu Male Paklenice koja je strmija. U prodoru Velike Paklenice teče potok Paklenica. U kasno proljeće je izuzetno bogat vodom, koja buči i prelijeva se preko kamenih oblutaka u tjesnacu, između divovskih okomitih kanjona, u podnožju Anić Kuka (712 m), s najvišom stijenom u Velebitu (oko 400 m), koja je stalno puna alpinista i penjača. (www.planinarenje.hr)

U samom Lovincu nalazi se Zir, usred Ličkoga polja, u srcu Like. Iako nije jako visoko (833 m), budući da je usamljeno, s njega se pruža lijep pogled u svim smjerovima.

Poučna staza Ričica vođena je sjevernom obalom rijeke Ričice od mosta na cesti koja spaja zaseoke Matijevići i Rupčići na istočnoj strani te do mosta na cesti između Rasoje i Velikog Cerja na zapadnoj strani (Mašića most). Ukupna duljina trase iznosi 2175 metara. Duž trase poučne staze postavljene su putokazne i edukacijske ploče. Također su postavljeni stolovi i klupe za odmor i uživanje u prekrasnoj prirodi.

Trasa planinarske poučne staze Resnik vođena je u dva pravca. Oba pravca dijelom se poklapaju sa postojećim pastirskim stazama a dijelom su vođeni po novoj trasu. Staza započinje na južnoj strani brda od pristupne ceste do zaseoka Matijevići a završava na vrhu brda Resnik. Trasa staze vođena je u dva pravca: južnom i zapadnom (sjevernom) stranom brda. Ukupna duljina staza je 6108 metara. Duž trase planinarske poučne staze postavljene su putokazne i edukacijske ploče. Također su postavljeni stolovi i klupe za odmor i uživanje u prekrasnoj prirodi.

Trasa planinarske poučne staze Medvidovača vođena je najvećim dijelom na južnoj, osunčanoj strani brda. Staza počinje na zapadnoj strani brda uz cestu Rasoja koja spaja mjesto Lovinac i Ličko Cerje a završava na vrhu Medvidovače. Ukupna duljina staze je 3314 metara. Duž trase poučne staze postavljene su putokazne i edukacijske ploče. Također su postavljeni stolovi i klupe za odmor i uživanje u prekrasnoj prirodi.

Ovaj je projekt sufinanciran sredstvima Europske unije iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.